OBLAST A


1
Karakteristično za jonsku ili elektrovalentnu vezu je da:
a) elektropozitivan atom daje elektron elektronegativnom atomu u blizini
b) dva neutralna atoma dele jedan ili više elektrona
c) među atomima pliva oblak slobodnih elektrona
d) takva veza ne postoji


2
Kojim slovom se označava električna struja?
a) A
b) I
c) U
d) C


3
Kroz sijalicu od 100 W teče struja od 1 A. Na koliki napon je priključena?
a) 1 V
b) 10 V
c) 100 V
d) 1000 V


4
Da li izvor jednosmernog napona može generisati jednosmernu struju?
a) Da
b) Naizmenično generiše jednosmernu i naizmenicnu struju
c) Ne
d) Jednosmerni izvor uvek generiše naizmenicnu struju


5
Šta se događa kod serijske veze dve ili više jednakih baterija?
a) Ukupan napon je jednak zbiru napona svih baterija
b) Ukupan kapacitet je jednak zbiru kapaciteta svih baterija
c) Povećava se kapacitet i napon
d) Serijsko vezivanje baterija se ne primenjuje


6
Kolika je frekvencija elektromagnetnog talasa duzine 0,03 m?
a) 10 MHz.
b) 100 MHz.
c) 1 GHz.
d) 10 GHz.


7
Imamo oscilovanje od 100 ciklusa u 5 sekundi. Kolika je frekvencija?
a) 100 Hz
b) 500 Hz
c) 200 Hz
d) 20 Hz


8
Zadatak realnih pojacavaca, da pojacaju signal, je njihova slabost. U kom primeru je taj iskaz tačan?
a) Ako upotrebimo pojacavac za pojacanje SSB signala.
b) Iskaz je netacan
c) Ako upotrebljavamo pojacavac kao stepen za umnozavanje.
d) Ako upotrebimo pojačavač kao oscilator.


9
Sposobnost provodnika da se suprotstavlja protoku električne struje je
a) Električno trenje
b) Električni napon
c) Električna otpornost
d) Električni protok


10
Koji je simbol na slici?
a) Samonoseca vazdusna zavojnica.
b) Promenljiva vazdusna zavojnica.
c) Zavojnica sa jezgrom.
d) Promenljiva zavojnica sa jezgrom.


11
Šta predstavlja simbol?
a) Zavojnica sa jezgrom.
b) Transformator.
c) Dve vazdusne zavojnice, jedna pokraj druge.
d) Dve zavojnice u metalnom kucistu, koje sprecava međusobni uticaj jedne na drugu.


12
Kojim se slovom u elektrotehnici oznacava kapacitet?
a) R
b) K
c) C
d) L


13
Kolika je impedansa serijske veze otpornika R=10Ω, zavojnice XL = 20 Ω i kondenzatora XC = 10 Ω ?
a) (10+j30) Ω
b) (10-j30) Ω
c) (20-j10) Ω
d) (10+j10) Ω


14
Koja je glavna karakteristika digitalnih integrisanih kola?
a) Digitalna integrisana kola se manje upotrebljavaju od analognih integrisanih kola.
b) Digitalna integrisana kola poznaju samo dva logicna stanja.
c) Digitalna integrirsna kola su dosta manja od analognih, i zato su cenjenija.
d) Digitalna integrisana kola su najprimernija za izradu linearnih pojacavackih stepena.


15
Serijski povežemo tri otpornika: R1=5 Ω, R2=10 Ω, R3=20 Ω. Koliki je ukupan otpor ?
a) 15 Ω
b) 25 Ω
c) 35 Ω
d) 45 Ω


16
Šta prikazuje slika?
a) Paralelno oscialtorno kolo.
b) Serijsko oscilatorno kolo.
c) Niskopropusni filter.
d) Visokopropusni filter.


17
Imamo serijsko oscilatorno kolo sastavljeno od zavojnice, kondenzatora i otpornika. Kako nazivamo frekvenciju, pri kojoj je impedansa takvog kola jednaka vrednosti otpornika?
a) Rezonantna frekvencija.
b) Osnovna harmonicna frekvencija.
c) Granicna frekvencija.
d) Vrsna frekvencija.


18
Da li je napon na kondenzatoru, koji je sastavni deo serijskog oscilatornog kola (RLC), veci od napona na krajevima tog kola?
a) Ne.
b) Nije bitno za rad kola.
c) Da.
d) Na kondenzatoru nema napona.


19
Šta je radio predajnik?
a) To je deo radio-stanice koji proizvodi visokofrekventne signale i u vidu informacije pojacava i preko antene emituje do korespondenta.
b) To je uređaj koji iz radiofrekventnog signala izdvaja informaciju.
c) To je naprava pomocu koje primamo informacije.
d) To je uređaj koji se skoro nikada ne upotrebljava.


20
Šta pokazuje slika?
a) Jednostavan SSB predajnik.
b) Jednostavan CW predajnik.
c) Jednostavan FM predajnik.
d) Varnicar.


21
Na slici je sema SSB predajnika. Koji sklop je označen upitnikom?
a) Generator nosece frekvencije.  
b) SSB filter.  
c) VFO.  
d) Mešac.  


22
Šta prikazuje slika?
a) Jednostavan FM prijemnik.
b) Jednostavan SSB predajnik.
c) Jednostavan FM predajnik.
d) Jednostavan CW predajnik.


23
INPUT predajnika je 200 W, OUTPUT je 100 W. Koliko je iskorišćenje izlaznog stepena?
a) 45,5%.
b) 50,0%.
c) 60,0%.
d) 65,5%.


24
Da li postoji razlika u elektricnim i mehanickim duzinama realnih antena?
a) Ne, elektricna i mehanicka duzina antene je uvek jednaka.
b) Elektricna duzina je obicno veca od mehanicke duzine antene
c) Mehanicka duzina je obicno veca od elektricne duzine antene
d) Razlika postoji samo kod antena koje su krace od polutalasne duzine


25
Kolika je širina snopa zracenja antene prikazane na slici?
a) 30 stepeni.
b) 40 stepeni.
c) 60 stepeni.
d) 120 stepeni.


26
Za koju od navedenih antena je karakteristicna širokopojasnost?
a) Za dipol.
b) Za Yagi.
c) Za logaritamsko-periodičnu antenu.
d) Za GP antenu.


27
Vod dužine 1/4 talasne dužine zakljucimo impedansom 50 oma. Na drugom kraju voda izmerimo impedansu 50 oma. Kolika je impedansa voda?
a) 10 Ω
b) 25 Ω
c) 50 Ω
d) 75 Ω


28
Da li možemo koristiti komade napojnih vodova kao elemente za prilagođenje?
a) Ne, napajni vod se koristi samo za napajanje antene
b) Ne, jer nema smisla upotrebljavati napojne vodove u tu svrhu.
c) Da, samo kada je u pitanju simetricni vod sa vazdusnom izolacijom.
d) Da.


29
Da li možemo osciloskopom meriti signal bilo koje frekvencije?
a) Da, jer su frekventno nezavisni.
b) Da, jer su osciloskopi elektronski merni instrumenti.
c) Ne, jer svi osciloskopi imaju gornju granicnu frekvenciju.
d) Ne, jer osciloskopom možemo meriti samo jednosmeran napon.


30
Kada se pojavljuju smetnje zbog intermodulacijskih produkata u prijemniku?
a) Intermodulacijski produkti se pojavljuju zbog nepravilnog rada pojačavaca snage
b) Do smetnji zbog intermodulacijskih produkata dolazi zbog prejakih signala u prijemniku, zbog čega prijemnik prelazi u nelinearni način rada
c) Intermodulacijski produkti se pojavljuju kada veoma snažan predajnik emituje smanjenom snagom
d) Smetnje zbog intermodulacijskih produkata se pojavljuju samo kada slusamo dve stanice kojima se frekvencije razlikuju za manje od 500 Hz


OBLAST B


1
Skracenica TX oznacava:
menu_book
a) prijemnik.
b) vremensku prognozu.
c) predajnik.
d) primo-predajnik.


2
Da li postoji medjunarodni akt, koji uredjuje rad radio-amatera u nesrecama i opasnostima velikih razmera?
menu_book
a) Ne.
b) Da, CEPT T/R 61-02.
c) Da, ITU rezolucija broj 640, koja je usvojena na WARC u Zenevi, 1979 godine.
d) Da, to je kodeks RMZO, koji moraju poznavati svi radioamateri sveta.


3
Prefiks pozivnog  znaka YU7BCD je:
menu_book
a) Y
b) YU7
c) U7
d) BCD


4
Sufiks pozivnog znaka PA6IARU je:
menu_book
a) ARU
b) 6IARU
c) PA6
d) IARU


5
Koja od navedenih stanica ne radi iz Srbije?
menu_book
a) YU7KMN
b) YU8/S57AW
c) YT6Z
d) 4O7A


6
Koji od sledecih prefiksa pripada Juznoafrickoj Republici?
menu_book
a) SA
b) ZS
c) ZL
d) JR


7
Koji od sledecih prefiksa pripada Holandiji?
menu_book
a) HL
b) PA
c) F
d) NL


8
Koji deo 20-metarskog opsega je namenjen radio-amaterima u Srbiji ?
menu_book
a) 14000 kHz - 14500 kHz.
b) 14100 kHz - 14450 kHz.
c) 14000 kHz - 14350 kHz.
d) 14000 kHz - 14450 kHz.


9
Kojom snagom je dozvoljen rad radio-amaterima I klase na frekvenciji 24901 kHz?
menu_book
a) 100 W.
b) 250 W.
c) 300 W.
d) 1500 W.


10
Kojom snagom mogu raditi operatori II klase na frekvenciji 433.050 MHz?
menu_book
a) 10 W.
b) 25 W.
c) 30 W.
d) 50 W.


11
Kojom snagom mogu raditi operatori II klase na frekvenciji 432.400 MHz?
menu_book
a) 25 W.
b) 50 W.
c) 100 W.
d) 750 W.


12
Koji frekvencijski opseg oznacava  skracenica VHF?
menu_book
a) 300 kHz - 3 MHz.
b) 3 MHz - 30 MHz.
c) 30 MHz - 300 MHz.
d) 300 MHz - 3 GHz.


13
Koje amatersko podrucje predstavlja oznaka '160m'?
menu_book
a) 2.0 MHz.
b) 1.8 MHz.
c) 18 MHz.
d) 3.5 MHz.


14
Koje amatersko podrucje predstavlja oznaka '6m'?
menu_book
a) 30 MHz.
b) 50 MHz.
c) 90 MHz.
d) 220 MHz.


15
Frekvencijski opseg od 300 kHz do 3 MHz oznacavamo oznakom:
menu_book
a) LF.
b) MF.
c) HF.
d) VHF.


OBLAST C


1
Na koji način radio-amateri postaju članovi Saveza radio-amatera Srbije tj. Vojvodine?
menu_book
a) Na preporuku najmanje dva radioamatera, koji imaju pozivni znak.
b) Pristupnicom, verifikovanom na Skupštini SRS.
c) Učlanjenjem u Savez radio-amatera Srbije ili Vojvodine.
d) Ako imaju dovoljan broj sati dobrovoljnog rada.


2
Gde je sediste ITU?
menu_book
a) U New Yorku, USA.
b) U Parizu, Francuska.
c) U Zenevi, Svajcarska.
d) U Buenos Airesu, Argentina.


3
Koji podatak nije obavezno upisati u dnevnik amaterske radio stanice?
menu_book
a) Frekventni opseg.
b) Vrsta rada.
c) Ime sagovornika.
d) Datum.


4
Koji podatak nije obavezno upisati u dnevnik amaterske radio stanice?
menu_book
a) Vreme pocetka veze.
b) Pozivni znak korespondenta.
c) Podatke o prijemu QSL karte.
d) Frekventni opseg.


5
Koji od navedenih podataka treba obavezno upisati u dnevnik klubske amaterske radio stanice?
menu_book
a) Podatak o smetnjama na opsegu.
b) Potpis operatora.
c) Poslan RS(T) raport.
d) Podatak o lokaciji stanice sa kojom smo imali vezu.


6
Koji je frekvencijski opseg  namenjen radioamaterima?
menu_book
a) 27 MHz.
b) 432 MHz.
c) 46 MHz.
d) 300 kHz.


7
Kojom snagom je radio-amaterima I klase dozvoljen rad na frekvenciji 3510 kHz?
menu_book
a) 1000 W
b) 750 W
c) 1500 W
d) 300 W


8
Koji deo 80-metarskog opsega je u Srbiji namenjen radioamaterima?
menu_book
a) 3500 kHz - 3900 kHz.
b) 3525 kHz - 3875 kHz.
c) 3500 kHz - 3800 kHz.
d) 3510 kHz - 3810 kHz.


9
Kojom snagom mogu raditi operatori I klase na frekvenciji 28350 kHz?
menu_book
a) 100 W.
b) 250 W.
c) 300 W.
d) 1500 W.


10
Kojom snagom  mogu raditi operatori II klase na frekvenciji 145.050 MHz?
menu_book
a) 30 W.
b) 100 W.
c) 300 W.
d) 1500 W.


11
Kojom maksimalnom snagom mogu raditi operatori u Srbiji na frekvenciji 145.750 MHz?
menu_book
a) 25 W.
b) 50 W.
c) 100 W.
d) Na toj frekvenciji nije dozvoljen rad, jer je to izlazna frekvencija repetitora.


12
Pri korišćenju amaterske radio-stanice u frekvencijskom opsegu 70cm u gradovima i naseljima gradskog karaktera, najveća efektivna zračena snaga sa usmerenom antenom je:
menu_book
a) 30 W
b) 150 W
c) 250 W
d) 500 W


13
Ko u Srbiji izdaje licence za radio-amatere?
menu_book
a) Savez radioamatera Srbije.
b) Ministarstvo za telekomunikacije.
c) Republicka agencija za telekomunikacije.
d) Ministrstvo za unutrašnje poslove, a za strance Ministarstvo za inostrane poslove.


14
Koliko vremena, nakon zadnje upisane veze, moramo čuvati dnevnik amaterske radio-stanice?
menu_book
a) 1 godina.
b) 2 godine.
c) 5 godina.
d) Dnevnike nije potrebno čuvati.


15
Koji od navedenih frekvencijskih opsega mogu koristiti radio-amateri u Srbiji?
menu_book
a) 1800 - 1810 kHz
b) 144 - 146 MHz
c) 220 - 225 MHz
d) 27000 - 27900 kHz