OBLAST A
1 |
Karakteristično za jonsku ili elektrovalentnu vezu je da: |
|
a) elektropozitivan atom daje elektron elektronegativnom atomu u blizini | ||
b) dva neutralna atoma dele jedan ili više elektrona | ||
c) među atomima pliva oblak slobodnih elektrona | ||
d) takva veza ne postoji |
2 |
Kojim slovom se označava električna struja? |
|
a) A | ||
b) I | ||
c) U | ||
d) C |
3 |
Kroz sijalicu od 100 W teče struja od 1 A. Na koliki napon je priključena? |
|
a) 1 V | ||
b) 10 V | ||
c) 100 V | ||
d) 1000 V |
4 |
Da li izvor jednosmernog napona može generisati jednosmernu struju? |
|
a) Da | ||
b) Naizmenično generiše jednosmernu i naizmenicnu struju | ||
c) Ne | ||
d) Jednosmerni izvor uvek generiše naizmenicnu struju |
5 |
Šta se događa kod serijske veze dve ili više jednakih baterija? |
|
a) Ukupan napon je jednak zbiru napona svih baterija | ||
b) Ukupan kapacitet je jednak zbiru kapaciteta svih baterija | ||
c) Povećava se kapacitet i napon | ||
d) Serijsko vezivanje baterija se ne primenjuje |
6 |
Kolika je frekvencija elektromagnetnog talasa duzine 0,03 m? |
|
a) 10 MHz. | ||
b) 100 MHz. | ||
c) 1 GHz. | ||
d) 10 GHz. |
7 |
Imamo oscilovanje od 100 ciklusa u 5 sekundi. Kolika je frekvencija? |
|
a) 100 Hz | ||
b) 500 Hz | ||
c) 200 Hz | ||
d) 20 Hz |
8 |
Zadatak realnih pojacavaca, da pojacaju signal, je njihova slabost. U kom primeru je taj iskaz tačan? |
|
a) Ako upotrebimo pojacavac za pojacanje SSB signala. | ||
b) Iskaz je netacan | ||
c) Ako upotrebljavamo pojacavac kao stepen za umnozavanje. | ||
d) Ako upotrebimo pojačavač kao oscilator. |
9 |
Sposobnost provodnika da se suprotstavlja protoku električne struje je |
|
a) Električno trenje | ||
b) Električni napon | ||
c) Električna otpornost | ||
d) Električni protok |
10 |
Koji je simbol na slici? |
|
![]() |
||
a) Samonoseca vazdusna zavojnica. | ||
b) Promenljiva vazdusna zavojnica. | ||
c) Zavojnica sa jezgrom. | ||
d) Promenljiva zavojnica sa jezgrom. |
11 |
Šta predstavlja simbol? |
|
![]() |
||
a) Zavojnica sa jezgrom. | ||
b) Transformator. | ||
c) Dve vazdusne zavojnice, jedna pokraj druge. | ||
d) Dve zavojnice u metalnom kucistu, koje sprecava međusobni uticaj jedne na drugu. |
12 |
Kojim se slovom u elektrotehnici oznacava kapacitet? |
|
a) R | ||
b) K | ||
c) C | ||
d) L |
13 |
Kolika je impedansa serijske veze otpornika R=10Ω, zavojnice XL = 20 Ω i kondenzatora XC = 10 Ω ? |
|
a) (10+j30) Ω | ||
b) (10-j30) Ω | ||
c) (20-j10) Ω | ||
d) (10+j10) Ω |
14 |
Koja je glavna karakteristika digitalnih integrisanih kola? |
|
a) Digitalna integrisana kola se manje upotrebljavaju od analognih integrisanih kola. | ||
b) Digitalna integrisana kola poznaju samo dva logicna stanja. | ||
c) Digitalna integrirsna kola su dosta manja od analognih, i zato su cenjenija. | ||
d) Digitalna integrisana kola su najprimernija za izradu linearnih pojacavackih stepena. |
15 |
Serijski povežemo tri otpornika: R1=5 Ω, R2=10 Ω, R3=20 Ω. Koliki je ukupan otpor ? |
|
a) 15 Ω | ||
b) 25 Ω | ||
c) 35 Ω | ||
d) 45 Ω |
16 |
Šta prikazuje slika? |
|
![]() |
||
a) Paralelno oscialtorno kolo. | ||
b) Serijsko oscilatorno kolo. | ||
c) Niskopropusni filter. | ||
d) Visokopropusni filter. |
17 |
Imamo serijsko oscilatorno kolo sastavljeno od zavojnice, kondenzatora i otpornika. Kako nazivamo frekvenciju, pri kojoj je impedansa takvog kola jednaka vrednosti otpornika? |
|
a) Rezonantna frekvencija. | ||
b) Osnovna harmonicna frekvencija. | ||
c) Granicna frekvencija. | ||
d) Vrsna frekvencija. |
18 |
Da li je napon na kondenzatoru, koji je sastavni deo serijskog oscilatornog kola (RLC), veci od napona na krajevima tog kola? |
|
a) Ne. | ||
b) Nije bitno za rad kola. | ||
c) Da. | ||
d) Na kondenzatoru nema napona. |
19 |
Šta je radio predajnik? |
|
a) To je deo radio-stanice koji proizvodi visokofrekventne signale i u vidu informacije pojacava i preko antene emituje do korespondenta. | ||
b) To je uređaj koji iz radiofrekventnog signala izdvaja informaciju. | ||
c) To je naprava pomocu koje primamo informacije. | ||
d) To je uređaj koji se skoro nikada ne upotrebljava. |
20 |
Šta pokazuje slika? |
|
![]() |
||
a) Jednostavan SSB predajnik. | ||
b) Jednostavan CW predajnik. | ||
c) Jednostavan FM predajnik. | ||
d) Varnicar. |
21 |
Na slici je sema SSB predajnika. Koji sklop je označen upitnikom? |
|
![]() |
||
a) Generator nosece frekvencije. | ||
b) SSB filter. | ||
c) VFO. | ||
d) Mešac. |
22 |
Šta prikazuje slika? |
|
![]() |
||
a) Jednostavan FM prijemnik. | ||
b) Jednostavan SSB predajnik. | ||
c) Jednostavan FM predajnik. | ||
d) Jednostavan CW predajnik. |
23 |
INPUT predajnika je 200 W, OUTPUT je 100 W. Koliko je iskorišćenje izlaznog stepena? |
|
a) 45,5%. | ||
b) 50,0%. | ||
c) 60,0%. | ||
d) 65,5%. |
24 |
Da li postoji razlika u elektricnim i mehanickim duzinama realnih antena? |
|
a) Ne, elektricna i mehanicka duzina antene je uvek jednaka. | ||
b) Elektricna duzina je obicno veca od mehanicke duzine antene | ||
c) Mehanicka duzina je obicno veca od elektricne duzine antene | ||
d) Razlika postoji samo kod antena koje su krace od polutalasne duzine |
25 |
Kolika je širina snopa zracenja antene prikazane na slici? |
|
![]() |
||
a) 30 stepeni. | ||
b) 40 stepeni. | ||
c) 60 stepeni. | ||
d) 120 stepeni. |
26 |
Za koju od navedenih antena je karakteristicna širokopojasnost? |
|
a) Za dipol. | ||
b) Za Yagi. | ||
c) Za logaritamsko-periodičnu antenu. | ||
d) Za GP antenu. |
27 |
Vod dužine 1/4 talasne dužine zakljucimo impedansom 50 oma. Na drugom kraju voda izmerimo impedansu 50 oma. Kolika je impedansa voda? |
|
a) 10 Ω | ||
b) 25 Ω | ||
c) 50 Ω | ||
d) 75 Ω |
28 |
Da li možemo koristiti komade napojnih vodova kao elemente za prilagođenje? |
|
a) Ne, napajni vod se koristi samo za napajanje antene | ||
b) Ne, jer nema smisla upotrebljavati napojne vodove u tu svrhu. | ||
c) Da, samo kada je u pitanju simetricni vod sa vazdusnom izolacijom. | ||
d) Da. |
29 |
Da li možemo osciloskopom meriti signal bilo koje frekvencije? |
|
a) Da, jer su frekventno nezavisni. | ||
b) Da, jer su osciloskopi elektronski merni instrumenti. | ||
c) Ne, jer svi osciloskopi imaju gornju granicnu frekvenciju. | ||
d) Ne, jer osciloskopom možemo meriti samo jednosmeran napon. |
30 |
Kada se pojavljuju smetnje zbog intermodulacijskih produkata u prijemniku? |
|
a) Intermodulacijski produkti se pojavljuju zbog nepravilnog rada pojačavaca snage | ||
b) Do smetnji zbog intermodulacijskih produkata dolazi zbog prejakih signala u prijemniku, zbog čega prijemnik prelazi u nelinearni način rada | ||
c) Intermodulacijski produkti se pojavljuju kada veoma snažan predajnik emituje smanjenom snagom | ||
d) Smetnje zbog intermodulacijskih produkata se pojavljuju samo kada slusamo dve stanice kojima se frekvencije razlikuju za manje od 500 Hz |
OBLAST B
1 |
Skracenica TX oznacava: |
menu_book |
a) prijemnik. | ||
b) vremensku prognozu. | ||
c) predajnik. | ||
d) primo-predajnik. |
2 |
Da li postoji medjunarodni akt, koji uredjuje rad radio-amatera u nesrecama i opasnostima velikih razmera? |
menu_book |
a) Ne. | ||
b) Da, CEPT T/R 61-02. | ||
c) Da, ITU rezolucija broj 640, koja je usvojena na WARC u Zenevi, 1979 godine. | ||
d) Da, to je kodeks RMZO, koji moraju poznavati svi radioamateri sveta. |
3 |
Prefiks pozivnog znaka YU7BCD je: |
menu_book |
a) Y | ||
b) YU7 | ||
c) U7 | ||
d) BCD |
4 |
Sufiks pozivnog znaka PA6IARU je: |
menu_book |
a) ARU | ||
b) 6IARU | ||
c) PA6 | ||
d) IARU |
5 |
Koja od navedenih stanica ne radi iz Srbije? |
menu_book |
a) YU7KMN | ||
b) YU8/S57AW | ||
c) YT6Z | ||
d) 4O7A |
6 |
Koji od sledecih prefiksa pripada Juznoafrickoj Republici? |
menu_book |
a) SA | ||
b) ZS | ||
c) ZL | ||
d) JR |
7 |
Koji od sledecih prefiksa pripada Holandiji? |
menu_book |
a) HL | ||
b) PA | ||
c) F | ||
d) NL |
8 |
Koji deo 20-metarskog opsega je namenjen radio-amaterima u Srbiji ? |
menu_book |
a) 14000 kHz - 14500 kHz. | ||
b) 14100 kHz - 14450 kHz. | ||
c) 14000 kHz - 14350 kHz. | ||
d) 14000 kHz - 14450 kHz. |
9 |
Kojom snagom je dozvoljen rad radio-amaterima I klase na frekvenciji 24901 kHz? |
menu_book |
a) 100 W. | ||
b) 250 W. | ||
c) 300 W. | ||
d) 1500 W. |
10 |
Kojom snagom mogu raditi operatori II klase na frekvenciji 433.050 MHz? |
menu_book |
a) 10 W. | ||
b) 25 W. | ||
c) 30 W. | ||
d) 50 W. |
11 |
Kojom snagom mogu raditi operatori II klase na frekvenciji 432.400 MHz? |
menu_book |
a) 25 W. | ||
b) 50 W. | ||
c) 100 W. | ||
d) 750 W. |
12 |
Koji frekvencijski opseg oznacava skracenica VHF? |
menu_book |
a) 300 kHz - 3 MHz. | ||
b) 3 MHz - 30 MHz. | ||
c) 30 MHz - 300 MHz. | ||
d) 300 MHz - 3 GHz. |
13 |
Koje amatersko podrucje predstavlja oznaka '160m'? |
menu_book |
a) 2.0 MHz. | ||
b) 1.8 MHz. | ||
c) 18 MHz. | ||
d) 3.5 MHz. |
14 |
Koje amatersko podrucje predstavlja oznaka '6m'? |
menu_book |
a) 30 MHz. | ||
b) 50 MHz. | ||
c) 90 MHz. | ||
d) 220 MHz. |
15 |
Frekvencijski opseg od 300 kHz do 3 MHz oznacavamo oznakom: |
menu_book |
a) LF. | ||
b) MF. | ||
c) HF. | ||
d) VHF. |
OBLAST C
1 |
Na koji način radio-amateri postaju članovi Saveza radio-amatera Srbije tj. Vojvodine? |
menu_book |
a) Na preporuku najmanje dva radioamatera, koji imaju pozivni znak. | ||
b) Pristupnicom, verifikovanom na Skupštini SRS. | ||
c) Učlanjenjem u Savez radio-amatera Srbije ili Vojvodine. | ||
d) Ako imaju dovoljan broj sati dobrovoljnog rada. |
2 |
Gde je sediste ITU? |
menu_book |
a) U New Yorku, USA. | ||
b) U Parizu, Francuska. | ||
c) U Zenevi, Svajcarska. | ||
d) U Buenos Airesu, Argentina. |
3 |
Koji podatak nije obavezno upisati u dnevnik amaterske radio stanice? |
menu_book |
a) Frekventni opseg. | ||
b) Vrsta rada. | ||
c) Ime sagovornika. | ||
d) Datum. |
4 |
Koji podatak nije obavezno upisati u dnevnik amaterske radio stanice? |
menu_book |
a) Vreme pocetka veze. | ||
b) Pozivni znak korespondenta. | ||
c) Podatke o prijemu QSL karte. | ||
d) Frekventni opseg. |
5 |
Koji od navedenih podataka treba obavezno upisati u dnevnik klubske amaterske radio stanice? |
menu_book |
a) Podatak o smetnjama na opsegu. | ||
b) Potpis operatora. | ||
c) Poslan RS(T) raport. | ||
d) Podatak o lokaciji stanice sa kojom smo imali vezu. |
6 |
Koji je frekvencijski opseg namenjen radioamaterima? |
menu_book |
a) 27 MHz. | ||
b) 432 MHz. | ||
c) 46 MHz. | ||
d) 300 kHz. |
7 |
Kojom snagom je radio-amaterima I klase dozvoljen rad na frekvenciji 3510 kHz? |
menu_book |
a) 1000 W | ||
b) 750 W | ||
c) 1500 W | ||
d) 300 W |
8 |
Koji deo 80-metarskog opsega je u Srbiji namenjen radioamaterima? |
menu_book |
a) 3500 kHz - 3900 kHz. | ||
b) 3525 kHz - 3875 kHz. | ||
c) 3500 kHz - 3800 kHz. | ||
d) 3510 kHz - 3810 kHz. |
9 |
Kojom snagom mogu raditi operatori I klase na frekvenciji 28350 kHz? |
menu_book |
a) 100 W. | ||
b) 250 W. | ||
c) 300 W. | ||
d) 1500 W. |
10 |
Kojom snagom mogu raditi operatori II klase na frekvenciji 145.050 MHz? |
menu_book |
a) 30 W. | ||
b) 100 W. | ||
c) 300 W. | ||
d) 1500 W. |
11 |
Kojom maksimalnom snagom mogu raditi operatori u Srbiji na frekvenciji 145.750 MHz? |
menu_book |
a) 25 W. | ||
b) 50 W. | ||
c) 100 W. | ||
d) Na toj frekvenciji nije dozvoljen rad, jer je to izlazna frekvencija repetitora. |
12 |
Pri korišćenju amaterske radio-stanice u frekvencijskom opsegu 70cm u gradovima i naseljima gradskog karaktera, najveća efektivna zračena snaga sa usmerenom antenom je: |
menu_book |
a) 30 W | ||
b) 150 W | ||
c) 250 W | ||
d) 500 W |
13 |
Ko u Srbiji izdaje licence za radio-amatere? |
menu_book |
a) Savez radioamatera Srbije. | ||
b) Ministarstvo za telekomunikacije. | ||
c) Republicka agencija za telekomunikacije. | ||
d) Ministrstvo za unutrašnje poslove, a za strance Ministarstvo za inostrane poslove. |
14 |
Koliko vremena, nakon zadnje upisane veze, moramo čuvati dnevnik amaterske radio-stanice? |
menu_book |
a) 1 godina. | ||
b) 2 godine. | ||
c) 5 godina. | ||
d) Dnevnike nije potrebno čuvati. |
15 |
Koji od navedenih frekvencijskih opsega mogu koristiti radio-amateri u Srbiji? |
menu_book |
a) 1800 - 1810 kHz | ||
b) 144 - 146 MHz | ||
c) 220 - 225 MHz | ||
d) 27000 - 27900 kHz |