OBLAST A
1 |
1kV je jednako: |
|
a) 1000 mV | ||
b) 10000 V | ||
c) 0,01 MV | ||
d) 1000 V |
2 |
Koji je od navedenih materijala poluprovodnik? |
|
a) Bakelit | ||
b) Aluminijum | ||
c) Germanijum | ||
d) Vazduh |
3 |
Kada je prenos snage sa generatora na opterećenje najveći? |
|
a) Kada je otpornost opterećenja mnogo manja od otpornosti generatora. | ||
b) Kada je otpornost opterećenja mnogo veća od otpornosti generatora. | ||
c) Kada su otpornosti opterećenja i generatora jednake. | ||
d) Nikada. |
4 |
Kako nazivamo jedinicu za merenje frekvencije? |
|
a) Volt (V) | ||
b) Farad (F) | ||
c) Herc (Hz) | ||
d) Henri (H) |
5 |
Koji od navedenih signala je jednak zbiru signala A i B? |
|
![]() |
||
a) Signal na slici 1 | ||
b) Signal na slici 2 | ||
c) Signal na slici 3 | ||
d) Signal na slici 4 |
6 |
Imamo sinusni naizmenicni napon sa efektivnim naponom Uef = 100V. Koliku vršnu vrednost ima napon? |
|
a) 220 V | ||
b) 200 V | ||
c) 150 V | ||
d) 141 V |
7 |
Signal je sastavljen iz više sinusnih signala. Frekvencije sinusnih signala su umnošci osnovne frekvencije. Kako ih nazivamo? |
|
a) To su niže harmonicke komponente | ||
b) To su više harmonicke komponente. | ||
c) To su osnovne harmonicke komponente | ||
d) To su frekvencijski spektri |
8 |
U mešac dovedemo signal frekvencije 576 MHz i signal frekvencije 144 MHz. Koje su frekvencije signali dobijeni na izlazu mešača? |
|
a) 134 MHz i 530 Mhz. | ||
b) 432 MHz i 720 MHz. | ||
c) 440 Mhz i 276 MHz. | ||
d) 140 MHz i 570 MHz. |
9 |
Nosilac frekventno modulisemo informacijskim signalom, koji ima sirinu opsega 5 kHz. Frekventna devijacija je 10 kHz. Kolika je, priblizno, sirina opsega rezultirajuceg FM signala? |
|
a) 30 kHz. | ||
b) 60 kHz. | ||
c) 100 kHz. | ||
d) 300 kHz. |
10 |
Kojom skracenicom oznacavamo faznu modulaciju? |
|
a) PM. | ||
b) FM. | ||
c) AM. | ||
d) DSB. |
11 |
Kako modulisemo nosilac kod radiotelegrafije (CW)? |
|
a) Nosiocu menjamo frekvenciju u ritmu unapred dogovorenih znakova. | ||
b) Nosilac ukljucujemo i iskljucujemo u ritmu unapred dogovorenih znakova. | ||
c) Tako, da se nosiocu ne menja amplituda. | ||
d) Nosilac tu uopste nije potreban. |
12 |
Izracunaj napon (UR)na otporniku R. |
|
![]() |
||
a) 20 V. | ||
b) 15 V. | ||
c) 10 V. | ||
d) 5 V. |
13 |
Napon na otporniku R=1 kΩ je 5 V. Kolika struja tece kroz otpornik? |
|
a) 5 nA. | ||
b) 5 mA. | ||
c) 50 mA. | ||
d) 500 mA. |
14 |
Imamo serijsko oscilatorno kolo sastavljeno od zavojnice, kondenzatora i otpornika. Kako nazivamo frekvenciju, pri kojoj je impedansa takvog kola jednaka vrednosti otpornika? |
|
a) Rezonantna frekvencija. | ||
b) Osnovna harmonicna frekvencija. | ||
c) Granicna frekvencija. | ||
d) Vrsna frekvencija. |
15 |
Šta je amplitudni sum oscilatora? |
|
a) To je željeno menjanje amplitude oscilacija. | ||
b) To je neželjeno menjanje amplitude oscilovanja. | ||
c) To je željeno menjanje frekvencije oscilovanja. | ||
d) To je neželjeno menjanje frekvencije oscilovanja. |
16 |
Kolika je vrednost impedanse na antenskim priključcima radio-amaterskih predajnika? |
|
a) . | ||
b) . | ||
c) . | ||
d) . |
17 |
Od cega zavisi iskorišcenje antene? |
|
a) Iskorištenje antene je uvek jednako i ne menja se | ||
b) Iskorištenje antene je zavisno od razmera otpora potrosaca (R) i karakteristicnog otpora (Z). | ||
c) Iskorištenje antene je zavisno od karakteristicnog otpora antene | ||
d) Iskorištenje antene je zavisno od gubitaka u materijalu od kojeg je antena napravljena. |
18 |
Dva dipola imaju istu rezonantnu frekvenciju i napravljeni su od provodnika razlicite debljine. Da li postoji razlika u njihovim duzinama? |
|
a) Da; dipol koji je napravljen od tanjeg provodnika ce biti kraci. | ||
b) Da; duzi ce biti dipol napravljen od tanjeg provodnika. | ||
c) Da; duzi ce biti dipol napravljen od debljega provodnika. | ||
d) Ne; debljina provodnika ne utice na duzinu dipola. |
19 |
Da li su usmerenost zracenja i pojacanje antene međusobno povezani? |
|
a) Ne. Usmerena antena nema pojacanja. | ||
b) Da. Bolje usmerena antena ima vece pojacanje | ||
c) Da. Usmerena antena ima vece pojacanje | ||
d) Ne. Antene sa pojacanjem nisu usmerene |
20 |
Da li dobar antenski vod unosi gubitke između predajnika i antene? |
|
a) Ne | ||
b) Dovoljno dugi vodovi ne smeju unositi gubitke | ||
c) Samo pri prenosu signala visokih frekvencija | ||
d) Bilo koji antenski vod unosi gubitke između predajnika i antene |
21 |
Elektromagnetni talasi se u vodu prostiru brzinom od 150000 km/s. Kolika je relativna dielektricna konstanta dielektrika takvog voda? |
|
a) 4 | ||
b) 2 | ||
c) 0,5 | ||
d) 0,25 |
22 |
Koja od navedenih trvdnji ne važi za koaksijalni vod? |
|
a) Koaksijalni vod je sastavljen od unutrasnjeg provodnika obloženog dielektrikom, spoljasnjeg provodnika i zastitnog plasticnog omotaca. | ||
b) Blizina metalnih predmeta (oluci, stubovi) menja impedansu voda. | ||
c) Koaksijalni vod ima vece gubitke od dvožilnog voda sa vazdusnim izolatorom. | ||
d) Koaksijalni vod možemo postaviti u zemlju. |
23 |
Koji je od navedenih nedostataka može da utice na stetno zracenje koaksijalnog voda? |
|
a) Otpornost provodnika. | ||
b) Nekvalitetan dielektrik. | ||
c) Slaba plasticna zastita. | ||
d) Mala gustina opleta voda. |
24 |
Vod na slici ima impedansu Z. Kolikim opterecenjem R dobijamo raspored napona duž voda, kao sto pokazuje slika? |
|
![]() |
||
a) R = Z | ||
b) R = 0 | ||
c) R < Z | ||
d) R > Z |
25 |
Šta je frekvencija slabljenja? |
|
a) To je najvisa frekvencija, koja se na KT podrucju jos može upotrebiti. | ||
b) To je najniza upotrebljiva frekvencija za uspostavljanje veza uz pomoc povrsinskog talasa. | ||
c) To je najvisa upotrebljiva frekvencija za uspostavljanje veza uz pomoc prostornog talasa. | ||
d) To je frekvencija,koja se zbog gubitaka u napojnom kablu u potpunosti absorbuje. |
26 |
Kako nazivamo prirodnu promenu jacine signala u radio-komunikacijama? |
|
a) Feding | ||
b) Mikrofonija | ||
c) Utišavanje | ||
d) Mrtva zona |
27 |
Šta merimo AVO metrom? |
|
a) Struju, napon i otpor. | ||
b) Samo struju. | ||
c) Samo napon. | ||
d) Samo otpor. |
28 |
Upotrebom elektronskih ulaznih stepena kod voltmetra sa okretnom zavojnicom: |
|
a) povecavamo ulazni otpor. | ||
b) povecavamo gresku pri merenju. | ||
c) posve iskljucujemo uticaj temperature. | ||
d) smanjujemo otpornost na smetnje. |
29 |
Kako se naziva merni instrument za merenje frekvencije? |
|
a) Voltmeter. | ||
b) Vatmeter. | ||
c) Frekvencmetar. | ||
d) Sumomer. |
30 |
Zbog cega se za napajanje antena, u gusto naseljenim oblastima, preporucuje upotreba oklopljenih antenskih vodova? |
|
a) Oklopljeni antenski vodovi doprinose lepsem izgledu antenskog sistema. | ||
b) Jer u poređenju sa neoklopljenim antenskim vodovima mnogo manje zrace u okolinu i samim tim se smanjuju smetnje. | ||
c) Oklopljeni antenski vodovi se lakse prilagođavaju na antenu. | ||
d) Jer tako sakrivamo elektromagnetske talase od pogleda komsija. |
OBLAST B
1 |
Kako se pravilno speluje znak UV9QA? |
menu_book |
a) Uniform Victor Nine Quebec Alpha. | ||
b) United Victoria Nine Queen America. | ||
c) Uniform Victor Nine Queen America. | ||
d) United Victoria Nine Quebec Alpha. |
2 |
'Smanji snagu predajnika' je: |
menu_book |
a) QRP. | ||
b) PWR. | ||
c) QRO. | ||
d) CL. |
3 |
Kada radio-amateri mogu prenositi poruke za treca lica? |
menu_book |
a) Kada je u opasnosti ljudski zivot, kada preti veca elementarna nepogoda, ili druge nesrece i opasnosti vecih razmera | ||
b) Kada mu se za to ponudi adekvatna novcana nadoknada. | ||
c) Nikada. | ||
d) Kada zeli uciniti uslugu prijatelju. |
4 |
Iz koje je drzave stanica 9H3WA? |
menu_book |
a) Malta | ||
b) Slovacka | ||
c) Kuvajt | ||
d) Wasington |
5 |
Koji od sledecih prefiksa pripada Norveskoj? |
menu_book |
a) N | ||
b) LA | ||
c) NR | ||
d) LX |
6 |
Koji od sledecih prefiksa pripada Portugalu? |
menu_book |
a) EA | ||
b) CT | ||
c) PR | ||
d) P |
7 |
Koji od sledecih prefiksa pripada Brazilu? |
menu_book |
a) PY | ||
b) PZ | ||
c) PA | ||
d) BY |
8 |
Koji deo 20-metarskog opsega je namenjen radio-amaterima u Srbiji ? |
menu_book |
a) 14000 kHz - 14500 kHz. | ||
b) 14100 kHz - 14450 kHz. | ||
c) 14000 kHz - 14350 kHz. | ||
d) 14000 kHz - 14450 kHz. |
9 |
Kojom je maksimalnom snagom dozvoljeno raditi na frekvenciji 433.525 MHz? |
menu_book |
a) 25 W. | ||
b) 30 W. | ||
c) 100 W. | ||
d) 750 W. |
10 |
Koliko metara iznosi amatersko podrucje 1296 MHz? |
menu_book |
a) 23 m. | ||
b) 0.23 m. | ||
c) 0.13 m. | ||
d) 0.03 m. |
11 |
Koje amatersko podrucje predstavlja oznaka '80m'? |
menu_book |
a) 1.8 MHz. | ||
b) 3.5 MHz. | ||
c) 4.5 MHz. | ||
d) 5.5 MHz. |
12 |
Koje amatersko podrucje predstavlja oznaka '2m'? |
menu_book |
a) 50 MHz. | ||
b) 432 MHz. | ||
c) 220 MHz. | ||
d) 144 MHz. |
13 |
Koje amatersko podrucje predstavlja oznaka '20m'? |
menu_book |
a) 15 MHz. | ||
b) 14 MHz. | ||
c) 18 MHz. | ||
d) 24 MHz. |
14 |
Frekvencijski opseg od 3 MHz do 30 MHz oznacavamo oznakom: |
menu_book |
a) LF. | ||
b) MF. | ||
c) HF. | ||
d) VHF. |
15 |
Šta znaci sledeće spelovanje: Igalo Kosovo Pet Heroj Ruma Portabl Sedam? |
menu_book |
a) IK5HR/P7 | ||
b) IK5HR/7 | ||
c) IK5HRP7 | ||
d) IK5HR7 |
OBLAST C
1 |
U kom se ITU regionu nalazi Srbija? |
menu_book |
a) 28. | ||
b) 15. | ||
c) 3. | ||
d) 1. |
2 |
Koji od navedenih podataka nije obavezno upisati u dnevnik amaterske radio stanice? |
menu_book |
a) Datum veze. | ||
b) Pozivni znak stanice sa kojom je veza uspostavljena. | ||
c) Ime sagovornika. | ||
d) Frekventno podrucje. |
3 |
Koji podatak nije obavezno upisati u dnevnik amaterske radio stanice? |
menu_book |
a) Frekventni opseg. | ||
b) Vrsta rada. | ||
c) Ime sagovornika. | ||
d) Datum. |
4 |
Koji je pravilan nacin upisivanja vremena pocetka veze u dnevnik amaterske radio stanice? |
menu_book |
a) 12h30min. | ||
b) 12:30. | ||
c) 1230. | ||
d) 12.30. |
5 |
Po GMT je 1030. Koliko je sati kod nas (zimsko vreme)? |
menu_book |
a) 1030. | ||
b) 0930. | ||
c) 1130. | ||
d) 0830. |
6 |
Koji od navedenih frekvencijskih opsega nije namenjen radio-amaterima? |
menu_book |
a) 47 GHz. | ||
b) 432 MHz. | ||
c) 46 MHz. | ||
d) 5.6 GHz. |
7 |
Koji deo 30-metarskog opsega je dozvoljen za rad radio-amaterima u Srbiji? |
menu_book |
a) 10000 kHz - 10140 kHz. | ||
b) 10100 kHz - 10240 kHz. | ||
c) 10100 kHz - 10150 kHz. | ||
d) 10000 kHz - 10150 kHz. |
8 |
Koji deo 12-metarskog opsega je u Srbiji namenjen radioamaterima? |
menu_book |
a) 24100 kHz - 24250 kHz. | ||
b) 24850 kHz - 24950 kHz. | ||
c) 24890 kHz - 24995 kHz. | ||
d) 24890 kHz - 24990 kHz. |
9 |
Na kojem delu 6-metarskog opsega je dozvoljen rad radio-amaterima II kase? |
menu_book |
a) 50100 kHz - 52000 kHz. | ||
b) 51000 kHz - 51900 kHz. | ||
c) 50000 kHz - 51900 kHz. | ||
d) Radio-amaterima II klase nije dozvoljen rad na 6-metarskom opsegu. |
10 |
Frekvencija simpleksnog kanala S23 (nova oznaka V46) je: |
menu_book |
a) 145.525 MHz. | ||
b) 145.575 MHz. | ||
c) 145.500 MHz. | ||
d) 145.300 MHz. |
11 |
Izlazna frekvencija repetitora R4 (nova oznaka RV56) je: |
menu_book |
a) 145.600 MHz. | ||
b) 145.100 MHz. | ||
c) 145.650 MHz. | ||
d) 145.700 MHz. |
12 |
Sta je digipiter? |
menu_book |
a) Racunar koji je povezan preko radio stanice sa drugim ucesnicima u mrezi i koji omogucava prenos podataka. | ||
b) Veci broj medjusobno povezanih radio stanica | ||
c) Kompjuterski sistem, koji mora imati radio-amater, ako zeli uporabljavati paket radio. | ||
d) Upravna stanica u packet radio mrezi, zaduzena za odrzavanje reda. |
13 |
Sta je CSMA? |
menu_book |
a) Algoritam za nadzor pristupa do komunikacijskoga kanala. | ||
b) Vrsta paket modulacije za vece brzine. | ||
c) Vrsta modema za paket radio. | ||
d) Kompjuterski standard za prenos datoteka preko paket- radija. |
14 |
Kako se označava prenos nepokretnih slika na daljinu? |
menu_book |
a) TV. | ||
b) SSTV. | ||
c) RTTY. | ||
d) WBFM. |
15 |
Koji deo 30-metarskog opsega je dozvoljen za rad radio-amaterima u Srbiji? |
menu_book |
a) 10000 kHz - 10140 kHz. | ||
b) 10100 kHz - 10240 kHz. | ||
c) 10100 kHz - 10150 kHz. | ||
d) 10000 kHz - 10150 kHz. |