OBLAST A
1 |
Koji je od navedenih materijala izolator? |
|
a) Polivinil | ||
b) Aluminijum | ||
c) Bakar | ||
d) Srebro |
2 |
Koja je glavna karakteristika naizmenične struje? |
|
a) Smer kretanja nosilaca elektriciteta se ne menja | ||
b) Naizmenična struja teče kroz ljudski organizam | ||
c) Smer kretanja nosilaca elektriciteta se periodično menja | ||
d) Za naizmeničnu struju ne važi Omov zakon |
3 |
Koja od dole navedenih jednačina izražava Omov zakon ? |
|
a) R = U · I | ||
b) I = R · U | ||
c) U = R · I | ||
d) U = R/I |
4 |
Često su nosioci informacionih signala signali sinusnog oblika. Kao parametre nosećeg signala (nosilac) uzimamo njegovu amplitudu, frekvenciju i fazu. Kako možemo nosilac upotrebiti za prenos informacije? |
|
a) Tako što obezbedimo da se nijedaan parametar ne menja. | ||
b) Tako što jedan od parametara menjamo linearno sa informacijom. | ||
c) Tako što menjamo parametre nezavisno od informacije. | ||
d) U ovom primeru nosilac ne možemo upotrebiti za prenos informacije. |
5 |
Kojom skracenicom oznacavamo jednobocnu amplitudnu modulaciju? |
|
a) DSB. | ||
b) FM. | ||
c) SSB. | ||
d) AM. |
6 |
Kolika je, priblizno, širina opsega FM signala, ako govor prenosimo preko radio-amaterske UKT radio stanice? |
|
a) 3 kHz. | ||
b) 15 kHz. | ||
c) 50 kHz. | ||
d) 100 kHz. |
7 |
Kojim slovom se u elektronici oznacava otpor? |
|
a) U | ||
b) G | ||
c) R | ||
d) C |
8 |
Da li zavojnica predstavlja veliku otpornost za elektricnu struju? |
|
a) Zavojnica nema otpornosti. | ||
b) Da, ali samo za struje visoke frekvencije. | ||
c) Da, ali samo za jednosmernu struju. | ||
d) Ne. |
9 |
Koji je simbol na slici? |
|
![]() |
||
a) Samonoseca vazdusna zavojnica. | ||
b) Promenljiva vazdusna zavojnica. | ||
c) Zavojnica sa jezgrom. | ||
d) Vazdusna zavojnica sa jerzgrom. |
10 |
Koji je simbol na slici? |
|
![]() |
||
a) Samonoseca vazdusna zavojnica. | ||
b) Promenljiva vazdusna zavojnica. | ||
c) Promenljiva vazdusna zavojnica. | ||
d) Vazdusna zavojnica sa jerzgrom. |
11 |
Pri kom koeficijentu sprege je međusobna induktivnost najveca? |
|
a) 0 | ||
b) 0.5 | ||
c) 0.75 | ||
d) 1 |
12 |
Kako nazivamo primer vezivanja transformatora na slici? |
|
![]() |
||
a) Paralelna veza | ||
b) b) Serijska veza | ||
c) Naizmenicna veza | ||
d) Kaskadna veza |
13 |
Kondenzator sačinjavaju dve ploče. Kako utice razmak među pločama na kapacitivnost? |
|
a) Razmak nema uticaja na kapacitivnost. | ||
b) Pri vecem razmaku kapacitivnost je veca. | ||
c) Pri manjem razmaku kapacitivnost je veca. | ||
d) Kapacitivnost je najmanja kada su ploce sastavljene. |
14 |
Koji elemenat prikazuje simbol? |
|
![]() |
||
a) Dioda. | ||
b) Zener dioda. | ||
c) Fotodioda. | ||
d) Varikap dioda. |
15 |
Šta prikazuje slika? |
|
![]() |
||
a) Simbol za bipolarni tranzistor. | ||
b) Simbol za MOSFET. | ||
c) Simbol za jednospojni tranzistor. | ||
d) Simbol za spojni FET. |
16 |
Napon na otporniku R=1 kΩ je 5 V. Kolika struja tece kroz otpornik? |
|
a) 5 nA. | ||
b) 5 mA. | ||
c) 50 mA. | ||
d) 500 mA. |
17 |
Šta su električni oscilatori? |
|
a) To su izvori naizmenicne struje ili napona određene frekvencije. | ||
b) To su izvori jednosmernih struja ili napona. | ||
c) To su sklopovi za pretvaranje frekvencije u napon. | ||
d) To su stabilizatori jednosmernih napona. |
18 |
Od cega zavisi stabilnost oscilovanja oscilatora? |
|
a) Od suma i suncevog vetra. | ||
b) Od napona napajanja, vrednosti zavojnice i kondenzatora u oscilatornom kolu te fotonskog gasa. | ||
c) Od mehanicke i elektricne izvedbe oscilatora, stabilnosti elemenata i temperature okoline. | ||
d) Samo od napona napajanja. |
19 |
Imamo VFO, koji osciluje u frekventnom opsegu od 5.0 do 5.5 MHz. Želimo napraviti oscilator koji ce oscilovati na frekvenciji od 14.0 do 14.5 MHz. Kolika mora da bude frekvencija kristalnog oscilatora da bi oscilator radio u željenom opsegu ? |
|
a) 3 MHz. | ||
b) 5 MHz. | ||
c) 9 MHz. | ||
d) 14 MHz. |
20 |
Šta je SSB filter? |
|
a) To je niskoprpusni filter, koji propušta nosilac DSB signala. | ||
b) To je pojasno-propusni filter, koji propušta samo jedan bocni pojas. | ||
c) To je pojasno-zaporni filter, kojim potiskujemo nosilac pri postupku SSB modulacije | ||
d) To je pojasno-propusni filter, koji propušta nosilac SSB signala. |
21 |
Za horizontalno polarizovan elektromagnetni talas vazi: |
|
a) da je elektricna komponenta polja paralelna sa povrsinom zemlje | ||
b) da je magnetna komponenta polja paralelna sa povrsinom zemlje | ||
c) da je elektricna komponenta polja vertikalna na povrsinu zemlje | ||
d) da talas ima samo elektricnu komponentu polja, koja je paralelna sa povrsinom zemlje |
22 |
Šta je frekvencija slabljenja? |
|
a) To je najvisa frekvencija, koja se na KT podrucju jos može upotrebiti. | ||
b) To je najniza upotrebljiva frekvencija za uspostavljanje veza uz pomoc povrsinskog talasa. | ||
c) To je najvisa upotrebljiva frekvencija za uspostavljanje veza uz pomoc prostornog talasa. | ||
d) To je frekvencija,koja se zbog gubitaka u napojnom kablu u potpunosti absorbuje. |
23 |
Jedinica za elektricni otpor je: |
|
a) amper. | ||
b) om. | ||
c) farad. | ||
d) volt. |
24 |
Želimo izmeriti napon na opterecenju, voltmetar priključujemo: |
|
a) serijski opterecenju | ||
b) umesto opterecenja | ||
c) paralelno opterecenju | ||
d) nije bitno kako ce mo prikljuciti voltmetar |
25 |
Frekvencijski spektar signala merimo: |
|
a) osciloskopom. | ||
b) analizatorom spektra | ||
c) reflektometrom. | ||
d) frekvencmetrom. |
26 |
Prilagođenost antene na predajnik merimo: |
|
a) reflektometrom. | ||
b) voltmetrom. | ||
c) analizatorom spektra | ||
d) frekvencmetrom. |
27 |
Šta merimo GRID-DIP metrom? |
|
a) Napon. | ||
b) Rezonantnu frekvenciju oscilatornog kola. | ||
c) Prilagođenost Quad antene na predajnik. | ||
d) Struju. |
28 |
Želimo meriti vremensko kasnjenje naponskog signala. Na koji ulaz osciloskopa ga prikljucimo? |
|
a) Na X ulaz. | ||
b) Na Y ulaz. | ||
c) Na Z ulaz. | ||
d) Na ulaz za nuzdu. |
29 |
Kako postavljamo naponsko podrucje pri merenju osciloskopom? |
|
a) preklopnikom postavimo vrednost volt po podeoku. | ||
b) preklopnikom postavimo vrednost sekunda po podeoku. | ||
c) potenciometrom za regulisanje intenziteta tacke. | ||
d) Naponsko podrucje se ne može postaviti. |
30 |
Šta ćemo uraditi sa pregorelim osiguračem? |
|
a) zamenićemo ga novim, predviđenim za veću struju | ||
b) premostićemo osigurač parčetom žice | ||
c) zamenićemo ga novim, predviđenim za istu jačinu struje | ||
d) popravićemo osigurač postavljanjem veoma tanke žice (“licna”) |
OBLAST B
1 |
Kako se pravilno speluje znak TU9Y? |
menu_book |
a) Tetovo Uzice Devet Ipsilon. | ||
b) Timok Uzice Devet Ipsilon. | ||
c) Timok Uzice Devetka Ipsilon. | ||
d) Tango Uzice Devet Jenki. |
2 |
Ko ima pravo aktivirati RMZO? |
menu_book |
a) Svaki radioamater, kad oceni, da je nesreca ili opasnost takvog obima, da zahteva aktiviranje mreze za opasnost. | ||
b) Svaki radioamater, ako ima pismeno odobrenje SRJ. | ||
c) Predsednik ili sekretar SRJ po dogovoru sa Ministrstvom unutrasnjih poslova. | ||
d) Radioamater, operator A klase, koji ima dozvolu Saveza radioamatera. |
3 |
Iz koje je drzave stanica IN3ARG? |
menu_book |
a) Iz Agrentine | ||
b) Iz Italije | ||
c) Iz Austrije | ||
d) Iz Finske |
4 |
Koji od sledecih prefiksa pripada Australiji? |
menu_book |
a) AP | ||
b) VE | ||
c) VK | ||
d) ZL |
5 |
Na koliko ITU regiona je podeljen Svet? |
menu_book |
a) 3. | ||
b) 6. | ||
c) 40. | ||
d) 75. |
6 |
U kojoj se zoni, po ITU podeli, nalazi Srbija? |
menu_book |
a) 1. | ||
b) 15. | ||
c) 28. | ||
d) 14. |
7 |
Kojom snagom je dozvoljen rad radio-amaterima I klase na frekvenciji 21150 kHz? |
menu_book |
a) 100 W. | ||
b) 250 W. | ||
c) Na ovoj frekvenciji rade radio farovi te nije dozvoljeno emitovanje | ||
d) 1500 W. |
8 |
Koji deo 12-metarskog opsega je u Srbiji namenjen radio-amaterima? |
menu_book |
a) 24100 kHz - 24250 kHz. | ||
b) 24850 kHz - 24950 kHz. | ||
c) 24890 kHz - 24995 kHz. | ||
d) 24890 kHz - 24990 kHz. |
9 |
Koji deo 10-metarskog opsega je u Srbiji namenjen radio-amaterima? |
menu_book |
a) 28000 kHz - 30000 kHz. | ||
b) 29000 kHz - 29850 kHz. | ||
c) 28000 kHz - 29700 kHz. | ||
d) 28200 kHz - 29900 kHz. |
10 |
Kojom maksimalnom snagom mogu raditi operatori u Srbiji na frekvenciji 145.750 MHz? |
menu_book |
a) 25 W. | ||
b) 50 W. | ||
c) 100 W. | ||
d) Na toj frekvenciji nije dozvoljeno emitovanje. |
11 |
Koliko metara iznosi amatersko podrucje 21 MHz? |
menu_book |
a) 12 m. | ||
b) 15 m. | ||
c) 21 m. | ||
d) 20 m. |
12 |
Koji frekvencijski opseg oznacava skracenica LF? |
menu_book |
a) 30 kHz - 300 kHz. | ||
b) 300 kHz - 3 MHz. | ||
c) 3 MHz - 30 MHz. | ||
d) 30 MHz - 300 MHz. |
13 |
Koje amatersko podrucje predstavlja oznaka '6m'? |
menu_book |
a) 30 MHz. | ||
b) 50 MHz. | ||
c) 90 MHz. | ||
d) 220 MHz. |
14 |
Frekvencijski opseg od 30 MHz do 300 MHz oznacavamo oznakom: |
menu_book |
a) LF. | ||
b) HF. | ||
c) VHF. | ||
d) UHF. |
15 |
Iz koje je drzave stanica EA3AAM/P? |
menu_book |
a) Portugal | ||
b) Španija | ||
c) Albanija | ||
d) Etiopija |
OBLAST C
1 |
Kada i gde je formiran IARU? |
menu_book |
a) 1914 u New Yorku, SAD. | ||
b) 1947 u mestu Atlantic City, SAD. | ||
c) 1925 u Parizu, Francuska. | ||
d) 1932 u Zenevi, Svajcarska. |
2 |
U kojoj se zoni, po ITU podeli, nalazi Srbija? |
menu_book |
a) 1. | ||
b) 15. | ||
c) 28. | ||
d) 14. |
3 |
Da li su u Srbiji propisane maksimalne snage amaterskih radio stanica? |
menu_book |
a) Maksimalne snage amaterskih radio stanica regulisu se uz saglasnost RTS i Telekoma. | ||
b) U Srbiji su propisane maksimalne snage amaterskih radio stanica koje ne vaze u takmicenjima. | ||
c) U Srbiji su propisane maksimalne snage amaterskih radio stanica u skladu sa klasom radio-amatera. | ||
d) U Srbiji nema propisa koji regulisu maksimalnu snagu amaterskih radio stanica. |
4 |
Kako je u Srbiji propisan nacin identifikacije amaterskih radio stanica? |
menu_book |
a) U Srbiji nema propisa koji regulisu nacin identifikacije amaterskih radio stanica | ||
b) Emisiju amaterskih radio stanica nije potrebno identifikovati, izuzev u takmicenjima (zbog kontrole duplih veza) | ||
c) Radioamater sam izabere znak za identifikaciju kojim se predstavlja sagovorniku. | ||
d) Emisije amaterskih radio stanica moraju se identifikovati pozivnim znakom ili znakom identifikacije |
5 |
Kolika je razlika (u satima) izmedju GMT i UTC? |
menu_book |
a) Nema razlike. | ||
b) 1 sat. | ||
c) 2 sata. | ||
d) 3 sata. |
6 |
Koji od navedenih frekvencijskih opsega nije namenjen radioa-materima? |
menu_book |
a) 3.5 MHz. | ||
b) 50 MHz. | ||
c) 135 MHz. | ||
d) 10 GHz. |
7 |
Da li je na frekvencijskim opsezima, namenjenim radioamaterima, dozvoljen rad i drugim sluzbama? |
menu_book |
a) Ne, jer ako i druge sluzbe koriste te frekventne opsege, onda to nisu radioamaterski frekvencijski opsezi. | ||
b) Da. Niko ne kontrolise upotrebu frekvencijskih opsega, zato je svakom dozvoljeno da upotrebljava sve razpolozive frekventne opsege. | ||
c) Da. Pojedine frekvencijske opsege radio-amateri dele sa drugim korisnicima. | ||
d) Ne. Frekventni opsezi, koji su dodeljeni radioamaterima, su iskljucivo namenjeni za amaterske veze. |
8 |
Na kojem delu 80-metarskog opsega je dozvoljen rad Radio-amaterima I kase? |
menu_book |
a) 3510 kHz - 4000 kHz. | ||
b) 3525 kHz - 3775 kHz. | ||
c) 3500 kHz - 3800 kHz. | ||
d) 3525 kHz - 3800 kHz. |
9 |
Kojom snagom je dozvoljen rad radio-amaterima II klase na frekvenciji 14055 kHz? |
menu_book |
a) 100 W. | ||
b) 250 W. | ||
c) 300 W. | ||
d) II klasi nije dozvoljen rad na toj frekvenciji. |
10 |
Koji deo 6-metarskog opsega je u Srbiji namenjen radioamaterima? |
menu_book |
a) 50000 kHz - 50100 kHz. | ||
b) 51000 kHz - 52000 kHz. | ||
c) 51000 kHz - 51900 kHz. | ||
d) 50000 kHz - 51900 kHz. |
11 |
Kojom snagom mogu raditi operatori II klase na frekvenciji 432.400 MHz? |
menu_book |
a) 25 W. | ||
b) 50 W. | ||
c) 100 W. | ||
d) 750 W. |
12 |
Kako prekidaš vezu izmedju dve radio stanice? |
menu_book |
a) Govorim 'break' | ||
b) Sacekam pogodan trenutak i jedan put kazem svoj pozivni znak | ||
c) Ponavljam svoj pozivni znak toliko puta, dok me jedan od ucesnika ne cuje i pozove | ||
d) Veza izmedju dve stanice se ne sme prekidati |
13 |
Da li su u Srbiji propisani frekvencijski opsezi i snage predajnika koje smeju upotrebljavati radio-amateri? |
menu_book |
a) U Srbiji su propisani frekvencijski opsezi i snage predajnika koje smeju upotrebljavati radio-amateri, u skladu sa klasom radio-amatera | ||
b) U Srbiji nema propisa koji regulisu podelu frekvencijskih opsega za radio-amatere | ||
c) U Srbiji radio-amateri smeju upotrebljavati bilo koji frekvencijski opseg pod uslovom da ne ometaju prijem radio i TV prijemnika | ||
d) U Srbiji postoje propisi koji previše zalaze u lične slobode radio-amatera pa ih nije potrebno poštovati |
14 |
Koji od sledecih zapisa predstavlja QTH lokator? |
menu_book |
a) HG64A. | ||
b) JN03XE. | ||
c) TT11ZZ. | ||
d) HG755A. |
15 |
Koji od navedenih frekvencijskih opsega radioamateri u Srbiji mogu koristiti? |
menu_book |
a) 350 - 1800 kHz. | ||
b) 220 - 225 MHz. | ||
c) 7000 - 7200 kHz. | ||
d) 136 - 144 MHz. |